Stranica 261 Broj 11 ÆUPANIJSKI GLASNIK zalihe vode: na protok vode u rijekama i potocima, na razinu vode u jezerima i na razinu podzemnih voda. Kada se protoci i razine smanje govori se o hidrološkoj suši. Početak hidrološke suše može zaostajati nekoliko mjeseci za početkom meteorološke suše, no i trajati i nakon završetka meteorološke suše. Agronomska suša predstavlja kratkoročan manjak vode u razdoblju od nekoliko tjedana u površinskom sloju tla, koji se događa u kritično vrijeme za razvoj biljaka, može uzrokovati agronomsku sušu. Početak agronomske suše može zaostajati za meteorološkom sušom, ovisno o stanju površinskog sloja tla. Visoke temperature, niska relativna vlažnost zraka i vjetar pojačavaju negativne posljedice agronomske suše. Socio-ekonomska suša povezuje potražnju i opskrbu određenog ekonomskog dobra (vrijednost) s elementima meteorološke, hidrološke i agronomske suše. Na području Općine Sirač u prosjeku godišnje ima oko 225 bezoborinskih dana. Prosječno odstupanje od te srednje vrijednosti, izraženo standardnom devijacijom, iznosi 15 dana. Tijekom godine najviše bezoborinskih dana u prosjeku imaju siječanj i kolovoz (oko 22 dana mjesečno), dok ih je najmanje u travnju i lipnju (oko 17 dana mjesečno). U promatranom razdoblju, 1981. - 2000. god., prema podacima DHMZ-a, mjesec s najviše bezoborinskih dana bio je listopad 1995. godine koji je imao 29 dana bez oborine. U analiziranom razdoblju, najmanje dana bez oborine najčešće je bilo u veljači, lipnju i rujnu. Najmanje bezoborinskih dana zabilježeno je u rujnu 1996. godine kada je bilo samo 8 bezoborinskih dana. • Preventivne mjere radi umanjenja posljedica prirodne nepogode Zaštita se provodi primjenom tri metode: selekcijskogenerička, geografsko zoniranje i agrotehničke mjere. Najuspješnija i najpouzdanija metoda protiv suše je navodnjavanje. Učinak navodnjavanja u značajnoj mjeri ovisi o pravilnom određivanju rokova i normi navodnjavanja u odnosu na potrebe određene kulture za vodom. U preventivnim mjerama i smanjenju eventualnih šteta moguća je primjena redukcije korištenja pitke vode, odnosno vode iz javnog vodoopskrbnog sustava s time da je moguća zabrana zalijevanja javnih i privatnih zelenih površina, pranje osobnih automobila i teretnih vozila te pranje javnih površina, ulica i trgova, osim tržnica. • Mjere za ublažavanje i otklanjanje izravnih posljedica prirodne nepogode Mjere za ublažavanje i otklanjanje izravnih posljedica prirodne nepogode podrazumijevaju procjenu šteta i posljedica; sanaciju nastalih oštećenja i šteta. Sanacija obuhvaća aktivnosti kojima se otklanjaju posljedice prirodne nepogode te sve ostale radnje kojima se smanjuju posljedice suše. Tablica 12: Mjere i postupci u slučaju suše R. BR. MJERE I POSTUPCI 1. Izvještavanje Općinskog načelnika i predlaganje aktiviranja Općinskog povjerenstva 2. Pozivanje Općinskog povjerenstva te izrada popisa šteta sukladno Zakonu 3. Pozivanje Stožera civilne zaštite Općine Sirač 4. Prikupljanje informacija o dijelovima Općine Sirač u kojima se dogodila nestašica vode i izrada prioriteta dostave vode ljudima, životinjama, zalijevanje usjeva važnih za funkcioniranje zajednice. 5. Angažiranje operativnih snaga vatrogastva i Crvenog križa na dostavi vode na ugrožena područja. 6. Informiranje stanovnika o načinu snabdijevanja. 7. Izrada popisa (vlasnik i broj grla) stočnog fonda koristeći evidenciju Veterinarskih stanica. 8. Utvrđivanje minimalne dnevne količine vode po grlu. 9. Općinsko povjerenstvo nastavlja aktivnosti na popisu i procjeni štete sukladno Zakonu te o rezultatima izvješćuje Županijsko povjerenstvo. 6.1.12. Degradacija tla – Klizišta Uzroci klizanja mogu biti prirodni i potaknuti ljudskim aktivnostima. Prirodni uzroci mogu biti geološki i morfološki. Geološki uzroci odnose se na mineraloški sastav stijena, smjer pružanja i nagib plićih slojeva tla, njihova geotehnička svojstva i odnos njihovog nagiba u odnosu prema nagibu površine kosine. U geološke uzroke može se uvrstiti i paleoreljef i paleoklizišta koja su bila aktivna u geološkoj prošlosti. Ova paleoklizišta mogu oblikovati izrazite potencijalne klizne plohe. Morfološki uzroci odnose se na promjenu reljefa uslijed djelovanja različitih endogenih, češće egzogenih sila (raznih vrsta i oblika erozije). Djelovanje čovjeka ogleda se u sljedećem (USGS): - dodatna opterećenja vrha padine (nasipom i slično); - zasijecanje u padinu, naročito nožicu; - ugradnja nestabilnog tla u nasipe; - sniženje i porast vodostaja u jezeru; - sječa šume, vađenje korijenja; - navodnjavanje i snižavanje razine podzemne vode; - rudarenje i odlagališta jalovine; - umjetne vibracije, miniranja, zabijanje pilota; - procjeđivanje vode iz kanalizacije, vodovoda, kanala i slično; - kultiviranje zemljišta; - skretanje toka rijeke ili morske struje izvedbom stupova mostova, nasipa, ustava i slično. Neposredni povod aktiviranju klizišta također može biti prirodne naravi ili potaknut djelovanjem čovjeka.
RkJQdWJsaXNoZXIy Mjc2NzM=