Stranica 243 Broj 11 ÆUPANIJSKI GLASNIK - JAVNA NABAVA • Zakon o javnoj nabavi ("Narodne novine", broj 120/16, 114/22), • Pravilnik o dokumentaciji o nabavi te ponudi u postupcima javne nabave ("Narodne novine", broj 65/17, 75/20), • Pravilnik o izobrazbi u području javne nabave ("Narodne novine", broj 65/17), • Pravilnik o nadzoru nad provedbom Zakona o javnoj nabavi ("Narodne novine", broj 65/17), • Pravilnik o planu nabave, registru ugovora, prethodnom savjetovanju i analizi tržišta u javnoj nabavi ("Narodne novine", broj 101/17, 144/20), • Pravilnik o elektroničkoj žalbi u javnoj nabavi ("Narodne novine", broj 101/17), • Uredba o javnoj nabavi u području obrane i sigurnosti ("Narodne novine", broj 19/18). - KONCESIJE • Zakon o koncesijama ("Narodne novine", broj 69/17, 107/20), • Pravilnik o Registru koncesija ("Narodne novine", broj 1/18), • Uredba o izgledu i sadržaju standardnih obrazaca i objavama koncesija ("Narodne novine", broj 20/13). - PRORAČUN • Zakon o proračunu ("Narodne novine", broj 144/21). Javno-privatno partnerstvo podrazumijeva međusobnu suradnju privatnog sektora s tijelom javne vlasti bilo na razini središnje ili na razini lokalne zajednice s ciljem zadovoljavanja neke javne potrebe. Cilj suradnje javnog i privatnog sektora ogleda se u tome da se sredstva, znanje i iskustvo privatnog sektora stave na raspolaganje javnom sektoru čime se može ostvariti doprinos infrastrukturnoj i uslužnoj ponudi javnog sektora. Javna vlast određuje ciljeve zajedničkih projekata vodeći pritom računa o javnom interesu i kvaliteti usluga, a privatni partner zatvara financijsku konstrukciju, projektira i gradi projekte. Interes privatnog sektora ogleda se u naplati usluga od korisnika objekata putem koncesije ili nekog drugog oblika naplate. Slijedeći stavove EU koja je donijela Zelenu knjigu o javno privatnom partnerstvu (dalje u tekstu: JPP) Republika Hrvatska je donijela pravnu osnovu o primjeni JPP-a kao i Smjernicu za primjenu ugovornih oblika javno-privatnog partnerstva kojima se određuju načela kojima mora udovoljiti projekt JPP, postupci suradnje javnog i privatnog partnera u okviru JPP, pravila osnivanja i provedbe JPP koja će smanjiti rizik javnog proračuna, te ovlaštenja tijela javne vlasti da sklapaju ugovore u pravnim okvirima JPP. Tijekom 2023. godine Općina Sirač nema namjeru ulaziti u projekte javno-privatnog partnerstva. 10. GODIŠNJI PLAN VOĐENJA EVIDENCIJE IMOVINE OPĆINE SIRAČ Pod pojmom državne imovine podrazumijeva se sva nefinancijska i financijska imovina države, imovina trgovačkih društava, zavoda, ustanova i drugih pravnih osoba u vlasništvu Republike Hrvatske, jedinica lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave. Zakoni i propisi RH: • Zakon o Središnjem registru državne imovine ("Narodne novine", broj 112/18), • Uredba o Središnjem registru državne imovine ("Narodne novine", broj 3/20). U skladu s čl. 4. Zakona o središnjem registru državne imovine obveznici dostave i unosa podataka u Središnji registar su i jedinice lokalne samouprave, proračunski i izvanproračunski korisnici proračuna jedinica lokalne samouprave, trgovačka društva, zavodi i druge pravne osobe čiji je osnivač i jedinica lokalne samouprave, ustanove kojima je jedan od osnivača i jedinica lokalne samouprave, ustanova kojima je jedan od osnivača ustanova i jedinice lokalne samouprave. Propisana je obveza vođenja svoje evidencije o pojavnim oblicima državne imovine kojom upravljaju, raspolažu ili im je dana na korištenje neovisno o nositelju vlasničkih prava te imovine. Propisana je obveza dostave i unosa podataka o pojavnim oblicima državne imovne kojom upravljaju ili raspolažu u Središnji registar, uz naznaku isprave na temelju koje je upis promjena ili brisanje izvršeno, sukladno postupku koji će se propisati Pravilnikom o tehničkoj strukturi podataka i načinu upravljanja Središnjim registrom. Dostavu i unos podataka o pojavnim oblicima državne imovine u Središnji registar može za proračunske i izvanproračunske korisnike proračuna jedinica lokalne samouprave, trgovačka društva, zavode i druge pravne osobe čiji je osnivač jedinica lokalne samouprave, kao i za ustanove kojima je jedan od osnivača jedinica lokalne samouprave izvršiti nadležna jedinica lokalne samouprave. Također, propisana je obveza da podatke vezane uz promjene u vlasništvu i drugim stvarnim pravima svih pojavnih oblika državne imovine kao i podatke o ispravama na temelju kojih je promjena izvršena, obveznici su dužni dostaviti u Središnji registar bez odgode najkasnije u roku od 60 dana od izvršene promjene. Središnji registar državne imovine predstavlja sveobuhvatnu i cjelovitu, metodološki standardiziranu i kontinuirano ažuriranu evidenciju državne imovine. To podrazumijeva: • imovinu u vlasništvu Republike Hrvatske, • imovinu jedinica lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave, • imovinu trgovačkih društava, zavoda i drugih pravnih osoba čiji je osnivač Republika Hrvatska i/ili jedinica lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave,
RkJQdWJsaXNoZXIy Mjc2NzM=