Stranica 116 ÆUPANIJSKI GLASNIK Broj 6 Slika 15: Prikaz pokazatelja nastanka klizanja Izvor: Živjeti na klizištu, dr.sc. R. Dervišević; dr.sc. Z. Ferhatbegović, 2014. god 6.6.3. Prikaz utjecaja klizišta na kritičnu infrastrukturu (KI) Utjecaj Sektor Komunikacijska i informacijska tehnologija (elektroničke komunikacije, prijenos podataka, informacijski sustavi, pružanje audio i audiovizualnih medijskih usluga) X Promet (cestovni, željeznički, zračni, pomorski i promet unutarnjim plovnim putevima) X Zdravstvo (zdravstvena zaštita, proizvodnja, promet i nadzor nad lijekovima) X Vodno gospodarstvo (regulacijske i zaštitne vodne građevine i komunalne vodne građevine) X Hrana (proizvodnja i opskrba hranom i sustav sigurnosti hrane, robne zalihe) Financije (bankarstvo, burze, investicije, sustavi osiguranja i plaćanja) X Proizvodnja, skladištenje i prijevoz opasnih tvari (kemijski, biološki, radiološki i nuklearni materijali) Javne službe (osiguranje javnog reda i mira, zaštita i spašavanje, hitna medicinska pomoć) X Nacionalni spomenici i vrijednosti 6.6.4. Kontekst – Klizišta Podložnost padina klizanju prva je interpretacijska razina. To je relativna prostorna vjerojatnost pojave klizišta određenog tipa i volumena. Opasnost se definira kao vjerojatnost (frekvencija) pojavljivanja potencijalno štetnih prirodnih pojava određene jačine. U slučaju klizišta opasnost/hazard (H) jest dakle vjerojatnost da se dogodi (frekvencija) klizanje određene jačine i tipa, na određenoj lokaciji i u određenom razdoblju. S druge strane, očekivani stupanj gubitka jednoga ili više ugroženih elemenata pri događaju određene jačine naziva se ranjivost (V). Kada stavimo u odnos opasnost/ hazard i ranjivost nekog područja, dobijemo rizik (H x V = rizik). Ukupni rizik izračunavamo formulom: hazard x ugroženi elementi x ranjivost. Ugroženi elementi jesu ljudi, nekretnine, infrastruktura, djelatnosti i dr. Ukupni rizik jest dakle očekivani gubitak na određenoj lokaciji i u određenom razdoblju pri hazardu određene jačine.
RkJQdWJsaXNoZXIy Mjc2NzM=