Stranica 113 Broj 6 ÆUPANIJSKI GLASNIK 6.5.8. Izvor podataka 1. Državni hidrometeorološki zavod (DHMZ, 2020. god.) 2. Državni zavod za statistiku, Popis stanovništva 2011. god. 3. Kriteriji za izradu smjernica koje donose čelnici područne (regionalne) samouprave za potrebe izrade Procjena rizika od velikih nesreća na razinama jedinica lokalnih i područnih (regionalnih) samouprave, DUZS, 2016. god. 4. Pravilnik o smjernicama za izradu Procjene rizika od katastrofa i velikih nesreća za područje Republike Hrvatske i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ("Narodne novine", broj 65/16) 5. Procjena rizika od katastrofa za Republiku Hrvatsku, 2016. god., Izmjene i dopune iz 2019. god. 6. Smjernice za izradu procjene rizika od velikih nesreća na području Bjelovarsko-bilogorske županije i jedinica lokalne samouprave na području županije, 2016. god. 7. Zakon o sustavu civilne zaštite ("Narodne novine" broj 82/15, 118/18, 31/20, 20/21) 6.6. RIZIK – Degradacija tla - Klizišta 6.6.1. NAZIV SCENARIJA – Klizišta Naziv scenarija Pojava klizišta na području Općine Grupa rizika Degradacija tla Rizik Klizišta Radna skupina Koordinator: Načelnik Stožera civilne zaštite Općine Sirač Nositelj: Komus Sirač, VZO Sirač Izvršitelj: Voditelj komunalnih poslova, Marijan Supan – Zapovjednik VZO Sirač 6.6.2. Uvod – Klizišta Klizanje je padinski proces pod kojim u užem smislu razumijevamo kretanje materijala, tla ili stijenskog materijala niz padinu po kliznoj plohi pod utjecajem gravitacije. Pritom voda i led mogu utjecati na te procese, ali oni nisu primarni prijenosnici. Klizišta se od drugih padinskih procesa razlikuju postojanjem izraženih granica u odnosu na susjedni prostor i brzinom kretanja materijala. Pojmom klizišta u širem smislu, obuhvaćen je niz procesa na padinama, uključujući urušavanje, prevrtanje, klizanje (u užem smislu), bočno širenje, tečenje i druge kompleksne pokrete. Klizište u užem smislu, prema obliku klizne plohe, može biti rotacijsko i translacijsko. Široko rasprostranjeni padinski procesi kao što su puzanje, supsidencija, bubrenje i slijeganje uglavnom se ne smatraju klizištima. Kriteriji na temelju kojih se izdvajaju tipovi klizišta uključuju mehanizme pokreta (npr. klizanje, tečenje), vrstu materijala (stijena, rastrošni materijal, tlo), oblik klizne plohe (zakrivljena ili planarna), stupanj poremećenosti pokrenute mase i brzinu pokreta.
RkJQdWJsaXNoZXIy Mjc2NzM=